U Hrvatskoj je tijekom evidencije orgulja (1972.–1975.) zabilježeno oko 800 orgulja i orguljskih pozitiva, među kojima je velik broj povijesno i spomenički vrijednih starih glazbala, od 16./17. do 20. stoljeća. Tom inventarizacijom svih, odnosno gotovo svih orgulja u Hrvatskoj, stekao se opći uvid u fond povijesnih i spomeničkih orgulja. Pri tom je napravljen prijedlog kategorizacije sukladno tadašnjoj zakonskoj regulativi.
Nova inventarizacija orgulja Sisačke biskupije, koju je potaknula Hrvatska udruga Ars organi Sisciae, a odobrila i financirala Sisačka biskupija, pokazuje određene specifičnosti koje se bitno razlikuju od prvog popisa orgulja u Hrvatskoj, provedenog sedamdesetih godina 20. stoljeća. Zahvaljujući novim i suvremenijim organološkim znanjima, ali i rezultatima prvog popisa orgulja u Hrvatskoj, ponovljeni popis rezultirao je drugačijom razinom podataka i zaključaka o valorizaciji, a što je najvažnije, direktnim uputama Konzervatorskim odjelima na terenu što i kako treba napraviti prilikom obrade pojedinih objekata.
U sisačkom kraju pratimo crkvene orgulje od 18. stoljeća. Tek je manji broj orgulja u dobrom stanju i redovitoj upotrebi, a veći je dio bio kontinuirano zapuštan i izložen propadanju.
Na uporabivost instrumenata prvenstveno utječe stručno održavanje. Budući da stanje uporabivosti instrumenta direktno potiče vlasnika na neki oblik djelovanja, na području današnje Sisačke biskupije reagiralo se najčešće uklanjanjem zapuštenog instrumenta i/ili nabavom rabljenog instrumenta iz inozemstva, a tek u iznimnim slučajevima obnovom starog instrumenta. Održavanje instrumenata bitno je utjecalo na sudbinu postojećeg fonda orgulja. Kako je vrsta i kvaliteta radova na orguljama povezana sa željama, ali prije svega s raspoloživim financijskim sredstvima investitora, nažalost prečesta je pojava da investitor skromnijih platežnih mogućnosti ugovara posao s majstorom čija je ponuda naoko najpovoljnija, ali koji nema potrebne kvalifikacije za obavljanje vrlo zahtjevne orguljarske djelatnosti. Pri tome investitor niti ne pokušava zatražiti savjet Konzervatorskog odjela ili to izbjegava jer želi što prije popraviti svoj instrument pa idući prečacem, za svoj raspoloživi mali i teško sakupljeni novac dobije preskroman i loše odrađen posao.
Zabilježen je cijeli niz slučajeva u kojima upravitelji župa obnavljaju instrumente povjeravajući posao nestručnim majstorima za malene iznose, što ukazuje na to da unutar Crkve ne postoji odgovarajući protok stručno utemeljenih informacija o kvaliteti izvođenja orguljarskih radova. Vlasnici orgulja pak često pogrešno misle da je najbolje „to“ maknuti s pjevališta i staviti jeftini elektronijum. Takva rješenja često nalazimo u mnogim crkvama diljem Hrvatske, ne samo u Sisačkoj biskupiji. Kod nas pak često imamo paradoksalnu situaciju da se na pjevalištu nalaze djelomično obnovljene povijesne orgulje, ali se ipak svira na elektronijumu u svetištu, a ponekad i na samom pjevalištu.
Prema kriteriju uporabivosti, razlikujemo orgulje koje se održavaju u različitim stupnjevima obrtničke kvalitete izvedenih radova, stoga su uporabljive (13); orgulje koje se slabo održavaju i izvode se samo najnužniji popravci najurgentnijih kvarova i to najčešće s lošim stupnjevima obrtničke kvalitete pa su djelomično uporabljive (6); zapuštene orgulje izvan uporabe koje kroz dugo razdoblje uopće nisu održavane (6); te devastirane orgulje u prvim desetljećima poslije II. svjetskog rata i zapuštanjem instrumenta u kasnijim desetljećima (imamo nepotpune podatke za njih 8, plus orgulje u nekadašnjoj Sinagogi). Također treba naglasiti da je velik dio instrumenata na području Sisačke biskupije stradao tijekom Domovinskog rata (za sada imamo podatke za 17 instrumenata, iako ih je nažalost stradalo i više).
ORGULJE STRADALE TIJEKOM I NAKON II. SVJ. RATA
DUBRANEC, Župna crkva BDM Snježne, orgulje, Heferer, 1884. godine
KLOŠTAR-IVANIĆ – franjevački samostan, orgulje Cirijak Jäger iz 1737.
KOMAREVO, Župna crkva Sv. Katarine, orgulje, Josip Brandl
LIJEVI DUBROVČAK, Župna crkva Sv. Nikole, pozitiv, nepoznati graditelj, oko 1880.
PISAROVINA JAMNIČKA, Župna crkva Sv. Lovre, orgulje tvrtke Heferer iz 1907.
SISAK, orgulje ili pozitiv P. Pumppa iz 1855. bile su u nekadašnjoj Kapeli Sv. Kvirina
SISAK , orgulje u Župnoj crkvi Blažene djevice Marije sagradio je Josip Brandl 1912. godine.
Imale su pneumatski registarski i svirni prijenos, 6 registara na manualu i pedalu.
SISAK, dvomanualne Hefererove orgulje op. 227 iz 1914. godine imali smo u nekadašnjoj Sinagogi
Veliki broj orgulja uništeno je ili ukradeno na okupiranom teritoriju tijekom Domovinskog rata, a samo na području Sisačko-moslavačke županije uništeno je više desetaka crkvi i instrumenata (orgulja i pozitiva).
ORGULJE STRADALE U DOMOVINSKOM RATU
BUČICA – Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog, orgulje, Ferdo Heferer, op. 216. iz 1910.
DIVUŠA, Župna crkva Sv. Katarine, orgulje, Pavao Pumpp op. 36., 1844. g. (10 reg; 1 manul i pedal; iznimno vrijedne)
GLINA, Župna crkva Sv. Ivana Nepomuka, orgulje, Ivan Heilinger, oko 1850. (10 reg; 1 manul i pedal; iznimno vrijedne)
GORA, Župna crkva Uznesenja BDM, orgulje, Antun Šimenc, 1864. (9 reg; 1 manul i pedal; iznimno vrijedne)
HRVATSKA KOSTAJNICA, Župna crkva Sv. Nikole, orgulje, F. Heferer op. 178, 1901.
HRVATSKA KOSTAJNICA, Kapela sv. Ane, pozitiv, nepoznat graditelj, 18. st.
HRVATSKA KOSTAJNICA, Franjevačka crkva Sv. Antuna Padovanskog, orgulje, A. Scholz, 1797.
HRVATSKA DUBICA, Župna crkva Presvetog Trojstva, orgulje, Antun Šimenc, 1862. (10 reg; 1 manual i pedal; iznimno vrijedne)
LASINJA, Župna crkva Sv. Antuna, orgulje, graditelj Pavao Pumpp, op. 52, 1858. (10 reg; 1 manual i pedal; iznimno vrijedne)
MALA SOLINA, Župna crkva Ranjenog Isusa; orgulje, Josip Brandl, op. 91, 1911. (6 reg; 1 manual i pedal)
PETRINJA, Župna crkva Sv. Lovre, orgulje, Ferdo Heferer op. 219, 1913.
(16 reg; 2 manuala i pedal; povijesno barokno dvokrilno kućište iz 1780. godine; jedno od najboljih djela ove domaće radionice)
PETRINJA, Kapela Presvetoga Trojstva, pozitiv, Pavao Pumpp, poslije 1860. (3 reg; raritetno i iznimno vrijedno)
PETRINJA, Kapela Sv. Benedikta, pozitiv, P. Pumpp, poslije 1860. (3 reg; raritetno i iznimno vrijedno)
PETRINJA, Kapela Sv. Katarine, pozitiv, P. Pumpp, oko 1830. (4 reg; raritetno i iznimno vrijedno)
POKUPSKO, Župna crkva Sv. Ladislava, orgulje nepoznatog graditelja iz 1939.
TOPUSKO, Župna crkva Pohoda BDM, orgulje, P. Pumpp op. 56, 1860. (10 reg; 1 manual i pedal; iznimno vrijedne)
VIDUŠEVAC, Župna crkva Sv. Franje Ksaverskog, orgulje, Pumpp, 1858.
Uklonjeni su ostaci povijesnog instrumenta u Župnoj crkvi Sv. Nikole i Sv. Vida u Žažini i zamijenjeni rabljenim orguljama graditelja Th. Kuhna, a rabljeni instrumenti postavljeni su i u Baziliku Sv. Kvirina u Sisku (Winterhalter) i u Franjevačku crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Hrvatskoj Kostajnici. Uklonjene su i orgulje J. Brandla iz Sisačke katedrale, a u njihovo kućište ugrađene su orgulje Eduarda Pfaffa 2015. godine. Hefererove orgulje postavljene u Župnoj crkvi Sv. Lovre u Petrinji (2015.), najbolji su (i za sada jedini) primjer kako se povijesnim instrumentima nadoknađuju štete pretrpljene u Domovinskom ratu. U nekadašnjoj crkvi, koja je u ratu srušena, svirao je posebno vrijedan instrument hrvatske orguljaške baštine – rad Ferde Heferera, op. 219 iz 1913. – jedno od najboljih djela ove domaće radionice. Na kor novoizgrađene crkve postavljene su nekadašnje orgulje iz zagrebačke crkve Sv. Marka. Orgulje imaju trideset registara, a izradio ih je 1890. godine Ferdo Heferer, op. 134.
U cijeloj Sisačkoj biskupiji obnovljeno je tek pet povijesnih orgulja: Jeneček, Sela; Heferer, Martinska Ves; Heferer, Križ; Heferer, Veleševec i Šimenc, Voloder. Tih par sačuvanih povijesnih instrumenata u okolici Siska, instrumenti su na kojima se održava Međunarodni orguljaški festival Ars organi Sisciae. Doduše, imamo i veći broj zapuštenih orgulja u čiju bi se obnovu trebalo hitno krenuti. Riječ je o instrumentima u Kutini (Toplek, 1777.), Osekovu (Toplak-Taschner, 1783.) Maloj Gorici, Farkašiću Starom (P. Pumpp, 1848.), Kratečkom (Heferer, 1880.), Gušću (Erhatić, 1906.) i drugi.
U inventarizaciji orgulja Sisačke biskupije, dovršenoj 2014. godine, evidentirano je 33 instrumenta. Najstariji instrumenti potječu iz 18. stoljeća (4 instrumenta), 11 orgulja potječu iz 19. stoljeća), a najnoviji novosagrađeni instrumenti potječu iz 20. stoljeća (15 orgulja) i jedne iz 21. stoljeća. Prvi puta je evidentiran instrument u Kapeli Sv. Katarine, orgulje križevačke gradionice J. Erhatić i sin iz 1860. godine.